Svijet u kojem živimo neprestano se mijenja, a jedan od najzanimljivijih pokazatelja tih promjena jest broj država koje danas postoje. Iako se naizgled čini da je taj broj stalan, istina je da se popis država svijeta ponekad ažurira i da iza svake promjene stoje složeni povijesni, politički i kulturni procesi. Poznavanje točnog broja država te razumijevanje razloga zbog kojih se on mijenja pomaže nam bolje shvatiti dinamiku međunarodnih odnosa i evoluciju globalne zajednice.
Koliko država postoji danas u svijetu?
Prema podacima Ujedinjenih naroda (UN), danas postoji 193 države članice. Osim toga, tu su i dvije države sa statusom promatrača – Vatikan (Sveta Stolica) i Palestina. To znači da u širem smislu govorimo o 195 međunarodno priznatih teritorijalnih entiteta. No, u stvarnom svijetu stvari nisu uvijek tako jednostavne jer postoji nekoliko teritorija i regija koje imaju de facto neovisnost, ali nisu široko priznate kao suverene države.
Na primjer, Tajvan ima vlastitu vladu, gospodarstvo i demokratske institucije, ali ga zbog političkih odnosa s Kinom mnoge države ne priznaju kao neovisnu državu. Slično tome, Kosovo je priznato od strane većine zapadnih država, ali ne i od svih članica UN-a. Ovi primjeri pokazuju koliko međunarodno pravo i politika mogu biti složeni kada je riječ o priznavanju državnosti.
Kako se određuje što je država?
Pojam “država” u međunarodnom pravu definiran je tzv. Montevidejskom konvencijom iz 1933. godine. Prema toj konvenciji, država mora zadovoljiti četiri osnovna kriterija:
- Stalno stanovništvo – postojanje populacije koja živi na određenom teritoriju.
- Definiran teritorij – granice koje, iako se mogu osporavati, jasno obuhvaćaju prostor nad kojim država ima suverenitet.
- Vlastita vlada – organizirana politička struktura koja upravlja teritorijem i stanovništvom.
- Sposobnost stupanja u odnose s drugim državama – priznavanje od strane međunarodne zajednice.
Ovi kriteriji služe kao temelj za prepoznavanje država, iako u praksi postoji mnogo iznimaka. Zbog toga je politika priznavanja novih država često rezultat diplomacije, interesa i međunarodnih dogovora, a ne samo pravnih definicija.
Zašto se broj država mijenja?
Povijest pokazuje da svijet nikada nije bio statičan kad je riječ o broju država. Od raspada kolonijalnih carstava do modernih primjera odcjepljenja i integracija, broj suverenih država mijenjao se ovisno o društvenim i političkim okolnostima. Neki od najvažnijih razloga za te promjene uključuju:
- Kolonijalna nezavisnost: Tijekom 20. stoljeća mnoge su afričke i azijske zemlje stekle neovisnost. Proces dekolonizacije pridonio je velikom porastu broja država u svijetu.
- Raspad političkih saveza i federacija: Primjeri uključuju raspad Sovjetskog Saveza i Jugoslavije, što je dovelo do stvaranja više novih država.
- Odcjepljenja i lokalne težnje za neovisnošću: Od Skotske do Kurdistana, mnoge regije teže samostalnosti. Neke uspiju, a druge ostaju dio većih država.
- Spajanje i integracija: U rijetkim slučajevima države se odlučuju spojiti, a integracijski procesi poput Europske unije pokazuju kako države mogu dijeliti suverenitet bez gubitka identiteta.
U konačnici, promjena broja država uvijek odražava veliko previranje u međunarodnim odnosima i transformaciju političkih granica koje oblikuju moderni svijet.
Države s ograničenim međunarodnim priznanjem
Na svijetu postoji nekoliko teritorija koji smatraju sebe državama, ali nisu priznati od većine međunarodne zajednice. Njihova situacija pokazuje koliko je složeno pitanje priznavanja državnosti.
- Tajvan: De facto država s visoko razvijenim gospodarstvom, ali pod političkim pritiskom Kine.
- Palestina: Iako je priznata od brojnih članica UN-a, i dalje nema punopravno članstvo.
- Kosovo: Priznato od više od 100 država, ali ne i od svih, što mu ograničava međunarodni status.
- Abhazija i Južna Osetija: Ovi teritoriji imaju ograničeno priznanje i snažne veze s Rusijom.
- Sjeverni Cipar: Priznat samo od Turske, primjer stalnih političkih tenzija u sredozemnom području.
Postoji i niz drugih primjera, poput Zapadne Sahare i Transnistrije, koji dodatno potvrđuju koliko je svijet daleko od potpunog konsenzusa o državnim granicama i suverenitetu.
Uloga međunarodnih organizacija
Ujedinjeni narodi imaju ključnu ulogu u definiranju i potvrđivanju statusa država. Članstvo u UN-u često se smatra najvišim oblikom međunarodnog priznanja. Međutim, postoje i druge organizacije, poput Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Svjetske banke, koje surađuju s teritorijima koji nisu nužno punopravne države. Time se dodatno zamagljuje granica između priznate i nepriznate državnosti.
Česta pitanja (FAQ)
Koliko ukupno država postoji na svijetu?
Trenutno postoji 195 država ako se uključuju 193 članice UN-a i dvije države promatrača – Vatikan i Palestina. No broj se može promijeniti ako nove države steknu priznanje ili ako dođe do spajanja postojećih.
Zašto Tajvan nije član Ujedinjenih naroda?
Zbog politike “jedne Kine” koju zagovara Narodna Republika Kina, Tajvan nije priznat kao zasebna država od strane većine članica UN-a, iako ima visoku razinu samostalnosti.
Postoji li mogućnost da se broj država u budućnosti poveća?
Da, moguće je. Postoje regije i teritoriji that traže neovisnost, poput Kurdistana ili Katalonije. Ipak, stjecanje međunarodnog priznanja složen je proces koji ovisi o političkim, pravnim i diplomatskim čimbenicima.
Koje su najmlađe države na svijetu?
Južni Sudan, koji je stekao neovisnost 2011. godine, najmlađa je međunarodno priznata država. Prije toga, posljednje veće promjene uključivale su proglašenje neovisnosti Kosova 2008. godine.
Promjene granica i budućnost svjetske karte
Iako se čini da je današnji svjetski poredak stabilan, svaka nova povijesna i politička okolnost može promijeniti trenutačno stanje. Granice su, u stvarnosti, rezultat kompromisa, sukoba i diplomacije, a promjene u tehnologiji, gospodarstvu i identitetu mogu u budućnosti otvoriti nove rasprave o neovisnosti i državnosti. Broj država na svijetu nikada nije konačan, već predstavlja živi dokaz stalne evolucije ljudske civilizacije i njezinih težnji za samoodređenjem.
