Suverene države: osnovni kriterij
Za većinu ljudi, broj država u Europi ovisi o tome koliko suverene države postoje na kontinentu. Ako se računaju samo međunarodno priznate zemlje koje imaju svoje vlastite vlade i teritorij, broj država u Europi kreće se od 44 do 47, ovisno o izvoru. Ovaj broj uključuje sve zemlje koje su članice Ujedinjenih naroda, poput Francuske, Italije i Njemačke, ali i države koje nisu članice EU-a, poput Rusije i Turske.

Države koje nisu međunarodno priznate
Europa je također domaćin nekoliko zemalja koje su proglasile svoju neovisnost, ali nisu međunarodno priznate od svih članica UN-a. Takve države često ostaju sporne jer ih neke zemlje priznaju, dok druge ne. Primjer je Kosovo, koje je proglasilo neovisnost 2008. godine, ali nije priznato od svih članica UN-a. Iako Kosovo djeluje kao suverena država, ne priznaje ga, primjerice, Srbija i Rusija, zbog čega njegov status ostaje nesiguran.
Slično, Transnistrija u Moldaviji, Abhazija i Južna Osetija u Gruziji, te Somaliland u Africi, smatraju se de facto državama, ali nemaju punu međunarodnu legitimnost, jer nisu priznate od većine zemalja.
Transkontinentalne države: Rusija i Turska
Države poput Rusije i Turske smještene su na dva kontinenta, s dijelovima svojih teritorija u Europi i Aziji. Rusija je najveća država na svijetu, a njen teritorij u Europi obuhvaća oko 23% ukupnog teritorija zemlje. Slično, Turska se proteže na dva kontinenta, s manjim dijelom u Europi i većim dijelom u Aziji. Zbog svoje strateške i kulturne važnosti, obje ove države često se smatraju dijelom europske geopolitike, unatoč svom transkontinentalnom statusu.
Zemlje članice Europske unije
Europska unija (EU) trenutno broji 27 članica, koje su politički i gospodarski povezane. Ovaj broj je nešto manji od broja svih suverenih država u Europi jer ne uključuje zemlje poput Rusije, Turske i Švicarske koje nisu članice EU-a. Ovdje je važno napomenuti da članstvo u EU-u ne znači nužno da zemlja pripada cijelom kontinentu, jer se EU temelji na političkim, gospodarskim i kulturnim kriterijima, a ne geografskoj granici.
Neki bi mogli računati i na područja koja nisu politički integrirana u EU, ali su geografski dio Europe. Na primjer, Norveška i Island nisu članice EU, ali se često smatraju dijelom “Europske Europe”, zahvaljujući zajedničkoj povijesti, zakonodavstvu i gospodarskim odnosima.

Ovisnost o političkom statusu: Što s teritorijima s posebnim statusom?
Europu čine i brojne teritorijalne jedinice koje nisu države, ali imaju specifičan politički status. Na primjer, Gibraltar je britanski prekomorski teritorij smješten na južnom dijelu Iberijskog poluotoka, dok Manjski otoci i Guernsey spadaju u britanske samoupravne teritorije. Ova područja, iako imaju značajnu autonomiju, nisu suverene države.
U nekim slučajevima, poput Škotske unutar Ujedinjenog Kraljevstva, postoje teritoriji koji su politički autonomni, ali nisu u potpunosti neovisni. Škotska, iako posjeduje značajnu političku autonomiju, još uvijek ostaje dio Ujedinjenog Kraljevstva. Ovakvi statusi čine broj država u Europi još složenijim za precizno određivanje.
Demografske, kulturne i administrativne granice
Za brojanje država u Europi možemo uzeti u obzir i administrativne regije koje nisu međunarodno priznate države, ali imaju političke i kulturne specifičnosti. Na primjer, Flandrija i Valonija su dva jezična regiona u Belgiji, koja imaju svoju unutarnju administraciju i politiku, ali Belgija ostaje jedinstvena država. Slično, Južni Tirol u Italiji ima veliku autonomiju, s naglaskom na dvojezičnost i posebnu kulturnu baštinu, ali i dalje je dio Italije.
Takvi regioni, iako ne predstavljaju samostalne države, značajno oblikuju političke i kulturne tokove u svojim zemljama, a ponekad se na kartama mogu označiti kao posebni entiteti.
Koje zemlje su najnovije u Europi?
Najnovija država koja se smatra dijelom Europe je Kosovo, koje je proglasilo neovisnost 2008. godine, ali nije priznato od svih zemalja. S obzirom na političke nesuglasice, Kosovo još uvijek nije priznato od svih članica UN-a, iako ga priznaju mnoge zapadne zemlje. Iako mnoge zemlje Europe smatraju Kosovo suverenom državom, njegov status ostaje sporan.
Česta pitanja (FAQ)
Koliko točno država ima Europa?
Europa ima između 44 i 47 država, ovisno o priznanju, političkom statusu i teritorijima s posebnim statusima.
Koje su glavne transkontinentalne države u Europi?
Rusija i Turska su glavne transkontinentalne države, jer se protežu na oba kontinenta, Europu i Aziju.
Što je s državama koje nisu članice EU-a?
Europu čine i mnoge zemlje koje nisu članice EU-a, poput Rusije, Turske, Ukrajine, Norveške i Švicarske, koje imaju značajan politički i kulturni utjecaj na kontinent.
Je li Kosovo priznato kao država?
Kosovo je priznato od mnogih zemalja, ali nije član UN-a, te se stoga njegov status često spori.
Kako brojiti države u Europi: kriteriji i kompleksnost
Broj država u Europi varira ovisno o priznavanju, međunarodnim normama, kulturnim i političkim granicama koje se uzimaju u obzir. Iako se broj suverenih država na kontinentu može kretati između 44 i 47, pitanja kao što su priznanje, specifičan status teritorija, i transkontinentalne zemlje čine brojanje europskih država složenijim zadatkom. Razumijevanje ovih granica i kriterija pomaže u preciznom prikazivanju Europe na političkim, kulturnim i povijesnim kartama.