Svijet je fascinantno raznolik skup država, kultura i naroda, ali pitanje koliko zapravo ima država na svijetu često izaziva rasprave. Iako se mnogima čini da bi to trebao biti jasan broj, stvarnost je složenija. Političke promjene, priznanja ili nepriznavanja i međunarodni odnosi kontinuirano utječu na to kako definiramo što je država. U nastavku ćemo istražiti kako se taj broj utvrđuje, zašto se stalno mijenja i koje su zemlje u specifičnim situacijama.
Koliko država trenutno postoji na svijetu?
Prema većini međunarodno priznatih izvora, uključujući Ujedinjene narode (UN), u svijetu trenutno postoji 195 država. Taj broj obuhvaća 193 države članice UN-a i dvije države sa statusom promatrača: Svetu Stolicu (Vatikan) i Palestinu. Međutim, ako pogledamo širu geopolitičku sliku, broj se može razlikovati ovisno o tome koja mjerila koristimo.
Neke organizacije, poput Međunarodnog olimpijskog odbora ili FIFA-e, priznaju više entiteta kao zasebne države zbog različitih kriterija. Na primjer, Kosovo sudjeluje na međunarodnim sportskim natjecanjima, iako nije priznato od strane svih država članica UN-a. Stoga, broj država može varirati od oko 193 do čak 206, ovisno o izvoru i političkom kontekstu.
Kako se definira država?
Da bismo razumjeli zašto broj država nije stalan, potrebno je prvo definirati pojam države. Prema Montevidejskoj konvenciji iz 1933. godine, država mora ispunjavati četiri osnovna kriterija:
- stalno stanovništvo,
- definirani teritorij,
- vladu koja vrši efektivnu vlast,
- sposobnost stupanja u međunarodne odnose.
U teoriji, to znači da bilo koja zajednica koja ispunjava te uvjete može biti država. Međutim, u praksi, međunarodno priznanje igra ključnu ulogu. Bez priznanja drugih država i međunarodnih organizacija, novoformirana država teško može učinkovito sudjelovati u globalnim poslovima, trgovini ili diplomaciji.
Zašto se broj država stalno mijenja?
Broj država u svijetu nije fiksan i tijekom povijesti se stalno mijenjao. Postoji nekoliko razloga za te promjene:
- Političke promjene i raspadi država: Povijest bilježi brojne slučajeve raspada velikih državnih zajednica. Na primjer, raspadom Sovjetskog Saveza 1991. godine nastalo je 15 novih država. Slično, raspadom Jugoslavije stvorene su nove samostalne zemlje na Balkanu.
- Ujedinjenja i pripajanja: Iako su rjeđa, postoje i situacije kada se države spajaju. Ujedinjenje Njemačke 1990. godine dobar je primjer kako se broj država može i smanjiti.
- Nepriznate ili djelomično priznate države: Donedavno je Kosovo bilo neovisno samo po deklaraciji, ali ne i u očima svih zemalja svijeta. Slično vrijedi za Tajvan ili Sjeverni Cipar, koji imaju sve elemente državnosti, no njihova međunarodna priznatost je ograničena.
- Kolonijalna povijest i proces dekolonizacije: Tijekom 20. stoljeća mnoge su kolonije stekle neovisnost, što je znatno povećalo broj država u svijetu. Afriku i Aziju u tom razdoblju obilježio je val stvaranja novih nacija.
Države koje su djelomično priznate
U današnje vrijeme postoji niz političkih entiteta koji imaju sve karakteristike države, ali ih dio međunarodne zajednice ne priznaje. Evo nekoliko najpoznatijih primjera:
- Tajvan: De facto neovisna država s vlastitom vladom i ekonomijom, ali većina svijeta ga službeno ne priznaje zbog odnosa s Narodnom Republikom Kinom.
- Kosovo: Proglasilo neovisnost od Srbije 2008. godine, no Srbija i nekoliko drugih država, uključujući Rusiju i Kinu, ga ne priznaju.
- Sjeverni Cipar: Priznat jedino od Turske, iako ima vlastite institucije i vladu.
- Palestina: Priznata od velikog broja država i ima status promatrača u UN-u, ali nije punopravna članica.
Kako međunarodne organizacije utječu na priznavanje država
Uloga međunarodnih organizacija u priznavanju država presudna je za njihovu legitimnost. Ujedinjeni narodi smatraju se relevantnim pokazateljem toga koje su države međunarodno priznate. Ako neka država postane članica UN-a, smatra se da ima punu međunarodnu legitimnost.
Osim UN-a, tu su i organizacije poput Europske unije, Arapske lige, Afričke unije ili Commonwealtha, koje također imaju utjecaj, ali njihov članstvo ne znači uvijek i univerzalno priznanje. Priznavanje države često ovisi o političkim interesima i diplomatskim odnosima.
Budućnost broja država u svijetu
Geopolitički pejzaž se i dalje razvija, pa nije isključeno da će u budućnosti nastati nove države ili nestati postojeće. Neke regije s jakim separatističkim pokretima, poput Katalonije, Škotske ili Kurdistana, mogle bi jednog dana postati neovisne, iako je to trenutno politički složeno. Također, klimatske promjene, migracije i nove granice mogle bi dodatno utjecati na izgled svjetske političke karte.
Česta pitanja (FAQ)
Koliko država ima na svijetu prema Ujedinjenim narodima?
Ujedinjeni narodi priznaju 193 države članice te dvije države promatrača – Svetu Stolicu i Palestinu, ukupno 195.
Postoje li države koje nisu priznate od strane UN-a?
Da, nekoliko teritorija ima de facto status država, ali nisu članice UN-a. Primjeri su Tajvan, Kosovo, Sjeverni Cipar i Južna Osetija.
Može li se broj država u budućnosti povećati?
Da, broj država može rasti ako nove regije steknu neovisnost i budu priznate od međunarodne zajednice. Isto tako, može se i smanjiti ako dođe do ujedinjenja ili pripajanja postojećih zemalja.
Zašto neke države ne priznaju druge?
Razlozi su često političke prirode. Države nerijetko izbjegavaju priznati neovisnost teritorija kako ne bi podržale separatističke pokrete unutar vlastitih granica ili ugrozile postojeće međunarodne odnose.
Zanimljive povijesne promjene u broju država
Tijekom 20. i 21. stoljeća broj država u svijetu znatno je porastao. Tijekom kolonijalnog razdoblja postojalo je manje od 100 država. Nakon Drugog svjetskog rata i vala dekolonizacije taj se broj više nego udvostručio. U posljednjih nekoliko desetljeća, raspadi multietničkih država poput Jugoslavije i SSSR-a dodatno su povećali ukupni broj suverenih država. Ovaj dinamičan proces pokazuje kako su političke granice uvijek bile žive i podložne promjenama.
