Svijet u kojem živimo dinamičan je i neprestano se mijenja – politički, ekonomski i kulturno. Jedno od najzanimljivijih pitanja koje se često postavlja jest koliko država zapravo postoji na našoj planeti. Od školskih lekcija do međunarodnih odnosa, broj država uvijek je tema o kojoj se raspravlja i koja izaziva zanimanje. Međutim, odgovor na to pitanje nije jednostavan jer ovisi o tome tko postavlja pitanje i koje kriterije koristi.
Što zapravo znači pojam “država”?
Da bismo razumjeli koliko država postoji, potrebno je prvo definirati što znači pojam “država”. U osnovi, država je suverena politička jedinica koja ima jasno definirane granice, stalno stanovništvo, vladu i sposobnost vođenja odnosa s drugim državama. Međutim, različite međunarodne institucije i organizacije ne koriste iste kriterije pri priznavanju država. Upravo ta razlika dovodi do različitih brojki i tumačenja.
Uloga Ujedinjenih naroda
Ujedinjeni narodi (UN) predstavljaju najvažniji globalni pokazatelj kada je riječ o priznavanju država. UN ima 193 zemlje članice, što često služi kao najčešći odgovor na pitanje koliko država postoji. Osim tih 193 članice, postoje još i dvije države promatrača: Sveti Stolac (Vatikanski grad) i Palestina. Dakle, prema popisu UN-a, moglo bi se reći da u svijetu postoji 195 država.
Zašto se broj razlikuje u drugim izvorima?
Neke organizacije i institucije, poput Međunarodnog olimpijskog odbora, FIFA-e ili Svjetske zdravstvene organizacije, priznaju različit broj članica. To znači da u sportskim ili kulturnim kontekstima često postoje entiteti koji sudjeluju kao “države”, iako nemaju punu međunarodnu suverenost. Primjeri takvih slučajeva su Hong Kong, Tajvan ili Portoriko.
Države s ograničenim priznanjem
Osim jasno priznatih država članica UN-a, postoji i niz entiteta koji sebe smatraju suverenim državama, ali ih međunarodna zajednica ne priznaje u potpunosti. Njihovo postojanje dodatno komplicira određivanje ukupnog broja država u svijetu.
- Tajvan – formalno poznat kao Republika Kina, ima vlastitu vladu, vojsku i ekonomiju, no većina država ga službeno ne priznaje zbog politike “jedne Kine”.
- Kosovo – proglasilo je neovisnost od Srbije 2008. godine. Do danas ga priznaje više od polovice članica UN-a, no ne i sama Srbija, kao ni neke velike sile poput Rusije i Kine.
- Palestina – priznata od strane mnogih država i UN-a kao država promatrač, no ne posjeduje punu kontrolu nad vlastitim teritorijem.
- Zapadna Sahara – teritorij nad kojim Maroko polaže pravo, dok Pokret za oslobođenje Polisario zahtijeva neovisnost Republike Sahrawi.
Povijesni razlozi za promjene broja država
Broj država u svijetu nikada nije bio stalan. Povijesno gledano, granice i političke jedinice mijenjale su se uslijed ratova, revolucija, kolonijalnih procesa i dogovora velikih sila. Tijekom 20. stoljeća, svjedočili smo brojnim promjenama, posebice tijekom procesa dekolonizacije nakon Drugog svjetskog rata.
- Pad kolonijalnih carstava – tijekom pedesetih i šezdesetih godina prošlog stoljeća mnoge afričke i azijske zemlje stekle su neovisnost, što je dramatično povećalo broj država u svijetu.
- Raspad SSSR-a – nakon 1991. godine, s raspadom Sovjetskog Saveza, na karti svijeta pojavilo se 15 novih država.
- Raspad Jugoslavije i Čehoslovačke – devedesete godine prošlog stoljeća donijele su nove države na Balkanu i u Srednjoj Europi.
Zašto se broj država stalno mijenja?
Broj država u svijetu nije fiksan jer se politička stvarnost mijenja. Pitanje suvereniteta, međunarodnog priznanja i promjene granica stalni su procesi. Ponekad nove države nastaju mirnim putem, a ponekad kao rezultat sukoba.
Primjeri suvremenih promjena
U zadnjih nekoliko desetljeća svjedočili smo stvaranju novih država, poput Južnog Sudana 2011. godine, koji se odcijepio od Sudana nakon dugogodišnjeg građanskog rata. No, paralelno s tim procesima postoje i regije koje nastoje postići međunarodno priznanje, poput Škotske u Ujedinjenom Kraljevstvu ili Katalonije u Španjolskoj. Iako te regije zasad nemaju status neovisnih država, njihovi pokušaji pokazuju kako se političke granice i identiteti stalno preispituju.
Uloga međunarodnog priznanja
Priznanje od strane drugih država ključno je za međunarodni legitimitet. Čak i ako neki teritorij ima sve elemente države – vladu, stanovništvo i teritorij – bez priznanja ostalih, teško može djelovati kao punopravni član međunarodne zajednice. U tom smislu, diplomacija ima presudnu ulogu u određivanju broja država. Primjerice, iako se mnoge zemlje protive priznanju Tajvana kao neovisne države, taj otok funkcionira de facto kao samostalna politička jedinica.
Kako se određuje broj država u svijetu danas?
Najčešće korišteni broj, 195, temelji se na ukupnom broju članica i promatrača pri Ujedinjenim narodima. Međutim, ako u obzir uzmemo i teritorije s ograničenim priznanjem, broj može porasti na više od 200. Za potrebe geografskih i statističkih istraživanja, pojedine organizacije mogu koristiti vlastite popise, ovisno o kontekstu i području istraživanja.
Česta pitanja (FAQ)
Koliko trenutno ima država u svijetu?
Prema Ujedinjenim narodima, postoji 195 država – 193 članice i 2 države promatrača. Ipak, ako uključimo teritorije s ograničenim priznanjem, broj može biti veći.
Zašto neke zemlje nisu priznate?
Razlozi mogu biti politički, povijesni ili diplomatski. Neke velike sile odbijaju priznati nove države kako ne bi podržale separatističke pokrete u vlastitim granicama.
Koja je najnovija priznata država?
Južni Sudan postao je neovisna država 2011. godine i posljednja je zemlja koja je primljena u Ujedinjene narode.
Postoje li države koje su nestale?
Da, tijekom povijesti mnoge države prestale su postojati. Primjeri uključuju Istočnu i Zapadnu Njemačku prije ujedinjenja, kao i bivšu Jugoslaviju i Čehoslovačku.
Hoće li broj država u svijetu rasti?
Vrlo je moguće. Regije kao što su Škotska, Katalonija ili Kurdistan imaju snažne separatističke pokrete, a promjene političkih okolnosti mogle bi s vremenom dovesti do stvaranja novih država.
Geopolitički značaj promjene broja država
Svaka promjena broja država ima globalne posljedice. Novi entiteti mijenjaju ravnotežu snaga, utječu na trgovinske odnose, sigurnost i međunarodnu diplomaciju. Broj država u svijetu tako nije samo statistički podatak, nego pokazatelj globalnih političkih promjena koje oblikuju budućnost čovječanstva.
