Zašto uzimati probiotike uz antibiotike
Iako su antibiotici ključni za liječenje infekcija, oni ne razlikuju “dobre” od “loših” bakterija. To znači da, uz patogene, uništavaju i korisne bakterije koje čuvaju zdravlje crijevne flore. Posljedica toga može biti proljev, nadutost, mučnina i smanjena otpornost imunološkog sustava. Uzimanje probiotika pomaže vratiti ravnotežu mikroflore i smanjiti rizik od nuspojava, osobito kod osoba koje uzimaju antibiotike širokog spektra.
Najvažniji probiotički sojevi uz antibiotik
Stručnjaci ističu da nisu svi probiotici jednaki. Neki sojevi imaju dokazane učinke u zaštiti crijeva tijekom antibiotske terapije. Među najistraženijima su:
- Lactobacillus rhamnosus GG – jedan od najpoznatijih sojeva, dokazano smanjuje rizik od proljeva uzrokovanog antibioticima.
- Saccharomyces boulardii – gljivični probiotik koji pomaže u sprječavanju infekcija poput Clostridioides difficile i može se uzimati istodobno s antibioticima.
- Lactobacillus acidophilus i Bifidobacterium bifidum – podržavaju probavu i jačaju imunitet nakon terapije.
Najbolji rezultati postižu se kombinacijom nekoliko sojeva, što omogućuje širu zaštitu crijevne mikroflore.
Kada i kako uzimati probiotik
Da bi probiotik bio učinkovit, važno je pravilno ga dozirati. Preporučuje se:
- Uzeti probiotik s razmakom od najmanje dva sata od doze antibiotika – to smanjuje rizik da antibiotik uništi korisne bakterije.
- Nastaviti s uzimanjem probiotika najmanje 7 do 10 dana nakon završetka terapije – to pomaže obnovi crijevne flore.
- Birati proizvode s jasnom oznakom količine živih kultura (najmanje 5–10 milijardi CFU po dozi).
Najčešće preporučeni probiotici prema iskustvu stručnjaka
Na tržištu postoji mnogo kvalitetnih probiotičkih pripravaka, ali najčešće preporuke uključuju proizvode koji sadrže navedene klinički ispitane sojeve. Neki od poznatih pripravaka uključuju kombinacije Lactobacillus rhamnosus GG i Saccharomyces boulardii. Ljekarnik vam može pomoći odabrati proizvod koji sadrži odgovarajuće sojeve i koncentraciju.
Prehrana i podrška mikroflori
Uz probiotike, preporučuje se unos hrane bogate vlaknima i prebioticima – tvari koje hrane korisne bakterije. Dobar izbor su:
- fermentirani mliječni proizvodi (kefir, jogurt, kiselo mlijeko),
- fermentirano povrće (kiseli kupus, kimchi),
- banane, zobene pahuljice i cjelovite žitarice,
- lanene sjemenke i češnjak.
Istovremeno treba izbjegavati alkohol, masnu i jako začinjenu hranu te pretjeranu konzumaciju šećera koji pogoduje razvoju nepoželjnih bakterija.
Često postavljana pitanja (FAQ)
1. Kada trebam započeti s probioticima uz antibiotik?
Najbolje ih je početi uzimati istog dana kada počinje antibiotska terapija, ali s vremenskim razmakom od najmanje dva sata između antibiotika i probiotika.
2. Mogu li uzimati probiotik i antibiotik u isto vrijeme?
Ne preporučuje se istodobno uzimanje jer antibiotik može uništiti korisne bakterije. Idealno je uzeti probiotik nekoliko sati kasnije.
3. Koji je najbolji probiotik za djecu uz antibiotik?
Za djecu se najčešće preporučuje Lactobacillus rhamnosus GG ili Saccharomyces boulardii u dozi prilagođenoj dobi. Važno je konzultirati pedijatra prije početka.
4. Koliko dugo trebam uzimati probiotik nakon antibiotika?
Preporučuje se nastavak uzimanja najmanje 7–10 dana nakon završetka terapije, a kod osjetljivih osoba i do tri tjedna.
5. Može li probiotik izazvati nuspojave?
U pravilu ne, ali kod pojedinaca se može pojaviti lagana nadutost ili nelagoda u početku. To obično nestaje nakon nekoliko dana redovitog uzimanja.
6. Smijem li uz probiotik piti kavu ili alkohol?
Umjerena konzumacija kave nije problematična, no alkohol može smanjiti učinkovitost probiotika i usporiti obnovu crijevne flore.
Briga o crijevima je ulaganje u zdravlje
Probiotici nisu modni trend, već važan dodatak koji može pomoći organizmu da se brže oporavi nakon antibiotske terapije. Uz pravilno odabran soj, odgovarajuću dozu i razmak od antibiotika, možete smanjiti rizik od probavnih smetnji i podržati ravnotežu mikrobiote. U konačnici, zdrava crijeva znače jači imunitet i bolje opće stanje organizma – a to je najbolji razlog da im posvetite pažnju svaki put kada posegnete za antibioticima.
