Europa – kontinent povijesti i raznolikosti
Europa je kontinent bogate povijesti i političkih promjena. Na njenom prostoru danas se nalazi između 44 i 47 međunarodno priznatih država, no broj se često mijenjao kroz stoljeća. Od velikih carstava do modernih nacionalnih država, europske granice oblikovale su se ratovima, ugovorima i političkim savezima. Upravo zato popis država Europe nije uvijek bio isti, a današnji izgled kontinenta rezultat je složenih povijesnih procesa.
Popis država koje čine Europu danas
Najčešće priznat popis europskih država obuhvaća: Albaniju, Andoru, Armeniju, Austriju, Azerbajdžan, Belgiju, Bjelorusiju, Bosnu i Hercegovinu, Bugarsku, Crnu Goru, Češku, Dansku, Estoniju, Finsku, Francusku, Grčku, Gruziju, Hrvatsku, Irsku, Island, Italiju, Kazahstan (djelomično), Kosovo, Latviju, Lihtenštajn, Litvu, Luksemburg, Maltu, Moldaviju, Monako, Nizozemsku, Njemačku, Norvešku, Poljsku, Portugal, Rumunjsku, Rusiju, San Marino, Sjevernu Makedoniju, Slovačku, Sloveniju, Srbiju, Španjolsku, Švedsku, Švicarsku, Tursku (djelomično), Ukrajinu, Ujedinjeno Kraljevstvo i Vatikan.
Važno je naglasiti da je status nekih zemalja poput Kosova predmet političkih rasprava jer ga ne priznaju sve države članice UN-a, dok Cipar geografski pripada Aziji, ali se gotovo uvijek računa u europske zemlje zbog kulturnih i političkih razloga.
Kako su se granice Europe mijenjale kroz povijest
Granice europskih država rijetko su bile stabilne. Povijest kontinenta obilježile su česte promjene vlasti, ratovi i teritorijalne podjele. Još od Rimskog Carstva, Europa je bila prostor gdje su nastajale i nestajale granice. U srednjem vijeku formirale su se kraljevine koje su se često sukobljavale i širile svoje teritorije. Kasnije, carstva poput Osmanskog, Habsburškog i Ruskog oblikovala su političku kartu kontinenta, ostavljajući snažan utjecaj na današnji izgled Europe.
Raspad velikih carstava i stvaranje novih država
Jedan od ključnih trenutaka za europske granice bio je kraj Prvog svjetskog rata. Raspad Austro-Ugarske Monarhije i Osmanskog Carstva otvorio je put stvaranju novih nacionalnih država poput Čehoslovačke, Jugoslavije i Poljske. Nakon Drugog svjetskog rata, granice su se ponovno mijenjale – Njemačka je bila podijeljena, dok su mnoge istočnoeuropske države završile pod sovjetskom sferom utjecaja.
Promjene u drugoj polovici 20. stoljeća
Kraj Hladnog rata donio je najznačajnije promjene u modernoj povijesti Europe. Raspadom Sovjetskog Saveza 1991. godine nastalo je više novih država, uključujući Latviju, Litvu, Estoniju, Bjelorusiju i Ukrajinu. Slično se dogodilo i s Jugoslavijom, čiji se raspad tijekom 90-ih godina pretvorio u niz novih država, među kojima su Hrvatska, Slovenija, Bosna i Hercegovina, Sjeverna Makedonija, Crna Gora i Kosovo.
Granice Europe danas
Današnja Europa sastoji se od stabilnih država, ali politički izazovi i dalje postoje. Situacija u Ukrajini, status Kosova i podjele na Cipru pokazuju da su granice i dalje tema političkih napetosti. Ipak, većina država danas uživa stabilnost zahvaljujući međunarodnim organizacijama poput Europske unije, Vijeća Europe i NATO saveza, koje potiču suradnju i sigurnost na kontinentu.
Česta pitanja (FAQ)
Koliko država ima u Europi?
Prema većini izvora, u Europi se nalazi između 44 i 47 međunarodno priznatih država.
Koja je najmanja država u Europi?
Vatikan je najmanja europska država i ujedno najmanja država na svijetu.
Koja je država najveća po površini?
Rusija je najveća država koja se prostire na dva kontinenta, Europu i Aziju, s Moskvom kao glavnim gradom u europskom dijelu.
Kako se Europa mijenjala nakon raspada SSSR-a?
Raspad Sovjetskog Saveza stvorio je niz novih država poput Estonije, Latvije, Litve, Bjelorusije i Ukrajine.
Je li Europska unija isto što i Europa?
Ne, Europska unija je politički i gospodarski savez 27 država, dok Europa obuhvaća znatno više zemalja.
Zašto poznavanje europskih granica pomaže razumijevanju današnjeg svijeta
Povijest Europe pokazuje da granice nisu statične i da se neprestano mijenjaju pod utjecajem rata, diplomacije i društvenih kretanja. Razumijevanje tih procesa ključno je za shvaćanje današnje političke i kulturne karte Europe. Svaka država i svaki glavni grad pričaju vlastitu priču koja je oblikovala kontinent u cjelinu koju danas poznajemo, a učenje o tim granicama pomaže nam bolje razumjeti i sadašnjost i budućnost Europe.
