Volontiranje kao prilika za novi početak
Za mnoge umirovljenike, volontiranje je postalo način kako bi ostali aktivni i korisni društvu. Nakon što su proveli desetljeća na poslu, mirovina donosi promjenu u dnevnim rutinama, a mnogi se osjećaju pomalo nepotrebno i nezadovoljno. Iako se početni osjećaj praznine može činiti neizbježnim, volontiranje je postalo način kako bi mnogi umirovljenici ponovno našli smislene aktivnosti.
Jedan od tih ljudi je i Ivan, 67-godišnji umirovljeni inženjer iz Zagreba, koji je svojoj zajednici odlučio posvetiti svoje vrijeme. “Kad sam otišao u mirovinu, osjetio sam gubitak strukture u svom životu. Volontiranje mi je pomoglo da ponovno osjetim da doprinosim nečemu važnom”, objašnjava Ivan. Počeo je volontirati u lokalnoj udruzi koja pomaže beskućnicima, i od tada je njegov život postao ispunjeniji.
Vrste volontiranja koje privlače umirovljenike
U Hrvatskoj postoji mnogo različitih oblika volontiranja, a umirovljenici se odlučuju za one koje odgovaraju njihovim interesima i vještinama. Neki volontiraju u organizacijama koje pomažu starijim osobama, drugi u organizacijama koje se bave zaštitom okoliša, a treći u socijalnim programima koji pomažu djeci i mladima.
Volontiranje u organizacijama koje pomažu starijim osobama popularno je među umirovljenicima jer im omogućava da podijele svoje životno iskustvo i pomognu onima koji su u sličnoj situaciji. Također, postoji veliki broj programa koji omogućuju umirovljenicima da podučavaju mlade, bilo da se radi o školama ili mentorstvu u profesionalnom životu.
Psihološke koristi volontiranja za umirovljenike
Volontiranje umirovljenicima donosi mnoge psihološke koristi. Jedan od najvećih izazova s kojima se umirovljenici suočavaju je osjećaj izolacije. Bez svakodnevne interakcije s kolegama ili poslovnim partnerima, mnogi se osjećaju usamljenima. Volontiranje im omogućava ne samo da ostanu društveno povezani, već i da se osjećaju korisnima.
Kroz volontiranje, umirovljenici mogu uspostaviti nove socijalne kontakte, steći prijatelje, a samim time i osjećaj pripadnosti zajednici. Ove društvene interakcije mogu značajno smanjiti osjećaj usamljenosti, koji je česta pojava među starijim osobama. Također, volontiranje može pomoći u održavanju mentalne i fizičke aktivnost, što je od presudne važnosti za očuvanje zdravlja.
Volontiranje kao način za unapređenje kvalitete života
Kroz volontiranje, mnogi umirovljenici izvode vlastite potencijale na vidjelo i time jačaju samopouzdanje. Djelujući u lokalnim zajednicama, imaju priliku osjetiti se kao važan dio šire društvene mreže. Štoviše, volontiranje je izvor nove motivacije, jer mnogi umirovljenici u njemu vide način kako ispuniti svoje vrijeme na smislen način, razvijajući nove vještine i koristeći svoje talente.
„Volontiranje mi daje svrhu i pomaže mi da svaki dan bude ispunjen. Imam osjećaj da činim nešto dobro za društvo i da nisam samo pasivni promatrač“, kaže Jelena, 72-godišnja umirovljenica iz Splita koja već tri godine volontira u centru za mlade.
Kako se volontiranje povezuje s aktivnim starenjem?
Volontiranje se sve više prepoznaje kao ključni element aktivnog starenja. Aktivno starenje ne znači samo očuvanje fizičkog zdravlja, već i mentalnog zdravlja i socijalne uključenosti. Za mnoge umirovljenike, volontiranje je način kako da se osjećaju povezani s društvom i zadrže aktivan način života, čak i nakon umirovljenja.
„Volontiranje mi je pokazalo koliko možeš pomoći drugima, ali i sebi. Osjećam se korisno i zadovoljno, a to mi daje snagu i energiju za svaki novi dan“, zaključuje Ivan.
